Posjet Multimedijskom interpretacijskom centru More More: Mladež Crvenog križa Pule uči o hranidbenim lancima i upoznaje svijet stanovnika Jadranskog mora
U ponedjeljak, 19. kolovoza 2024. ugostili smo Mladež Crvenog križa grada Pule, uzrasta 12 do 15 godina, koji su u Multimedijskom interpretacijskom centru More More učili hranidbenim lancima i hranidbenim mrežama. Kroz edukativan i interaktivan program imali su tako priliku čuti o povezanosti morskih organizama i o tome kako se u morskom ekosustavu energija prenosi s jednog bića na drugo.
Hranidbeni lanac: od planktona do najvećih grabežljivaca
Krenuli smo od “lutalica” morskog svijeta, plankton, bića koji plutaju odnosno lutaju morem, ne raspolažući s vlastitim sposobnostima za kretanje, zbog čega ovise o morskim strujama kako bi se gibali u vodi. Naime, prijevod grčke riječi “planktos” označava upravo to: lutalicu! Upravo te lutalice nalazimo na temelju hranidbenog lanca, ulogu koju obnašaju kao „hranitelji mora“. Hranitelji mora odnosno proizvođači koji hrane morske vrste kao što su potrošači prvog reda koji, s druge strane, hrane one drugog reda, koji su ishrana potrošača trećeg reda, itd. Zatim smo pažnju posvetili vrhunskim grabežljivcima, u koje spada i dobri dupin, te napomenuli i važnost razlagača odnosno čistača u moru, ne zaboravivši još jednog člana tog niza, vrhunskog grabežljivca koji ne boravi nužno u moru ali uvelike utječe na njega – čovjeka.
Ravnoteža je sastavni element svakog hranidbenog lanca
Nakon što smo rastavili na dijelove i vizualno prikazali kako se svaka životinja u moru hrani nekom drugom životinjom ili biljkom, primijetili smo da se radi o linearnom sustavu u kojemu svako biće ima svoju hranu, čineći tako hranidbeni lanac.
Unutar svakog lanca postoji određena ravnoteža, koja mu je sastavni element. Što bi se dogodilo kad bi ta ravnoteža bila narušena? Razmislili smo o eventualnim ishodima i pokušali zamisliti takav scenarij.
Usvojeno gradivo utvrdili smo edukativnim tematskim filmom koji smo pogledali na digitalnom akvariju.
Kakve se sve vrste kriju u Jadranskom podmorju
Na akvariju prelistali smo i galeriju očaravajućih podvodnih fotografija koje je ovjekovječio Anton Prekalj iz lokalnog Ronilačkog kluba ''Ugor''. Listajući fotografije, čuli smo mnoštvo zanimljivih podataka o pregršti morskih vrsta. Tako smo opazili kako lokalno stanovništvo naziva ribu Fratra i koje su boje uistinu ljuske ribe Crnej. Naučili smo nešto i o jednoj od najstarijih vrsta na svijetu, čiji fosili otkrivaju kako prethodi čak i dinosaurima: radi se o hobotnici, životinji nevjerojatnih karakteristika. Kakve sve sposobnosti ima tijelo ovog zapanjujućeg bića i zašto ona ima tri srca? Što njenu krv čini plavom? Odakle joj sposobnost za obavljanje više zadataka istovremeno? – samo su neka od pitanja na koja smo odgovorili promatrajući ovu interesantnu životinju.
Različiti putevi kojima energija putuje kroz ekosustav
Potom, vratili smo se našoj priči o hranidbenom lancu. Uz pomoć kratke priče i nekoliko šarenih klupka vune, uspješno smo simulirali na kakve su načine morska bića međusobno povezana i kako djeluju unutar i izvan pojedinih hranidbenih lanaca. Preklapanjem i ispreplitanjem vunenih niti raznih boja, gdje je svaka predstavljala zasebni hranidbeni lanac, stvorili smo oblik koji savršeno prikazuje koji su različiti putevi kojima energija, odnosno hrana, prolazi kroz sve populacije u morskoj zajednici i kako se isprepliću tvoreći pravu mrežu odnosa: hranidbenu mrežu.
Za kraj: slagalica!
Za kraj, polaznici su se okušali u sastavljanju velike šarene slagalice, djela slikarice i ilustratorice Sare Gortan, lokalne umjetnice koja je o moru progovorila čarobnom ilustracijom podmorja.
Tako je završio još jedan posjet Multimedijskom interpretacijskom centru More More, prilikom kojeg su polaznici kroz interaktivne aktivnosti, edukativne filmove i praktične primjere naučili nešto o moru i bićima koji žive u njemu. Nadamo se da će ovo iskustvo potaknuti njihovu ljubav prema prirodi, posebice moru, koja će doprinijeti njihovoj znatiželji i želji za učenjem općenito.